Priprema li se u Kremlju "operacija nasljednik"? Ovo su ljudi koji bi mogli preuzeti Rusiju

Barem je to teorija. Prema ruskom ustavu, ograničenje Putinova predsjedničkog mandata istječe 2036. godine, a predsjedničke inauguracije tradicionalno se održavaju 7. svibnja, piše The Times.

Ipak, mnogo toga ostaje nejasno. Hoće li Putin, koji će 2036. imati 83 godine, biti spreman predati vlast nasljedniku ili će pokušati vladati doživotno poput careva iz prošlosti? Kako rat u Ukrajini izaziva sve veće gospodarske i društvene probleme unutar Rusije, hoće li uopće dočekati priliku da donese tu odluku?

Puč u Kremlju?

Kada je Putin pokrenuo rat 2022. godine, vjerovao je da će mu to osigurati mjesto među najvećim ruskim vođama u povijesnim knjigama. Umjesto toga, loše izvedena invazija ostavila ga je vjerojatno slabijim nego ikad tijekom njegove 26-godišnje vladavine.

Umjesto pobjedničkih parada u Kijevu, Putin je sve više zabrinut zbog moguće zavjere članova ruske političke elite koji bi ga mogli svrgnuti ili čak ubiti dronovima, prema procurjeloj procjeni neimenovane europske obavještajne agencije.

U izvješću, koje je dostavljeno zapadnim medijima, navodi se da je Kremlj pojačao sigurnosne mjere oko Putina, uključujući zabranu dužnosnicima koji rade s njim da koriste telefone s pristupom internetu.

On i njegova obitelj prestali su posjećivati svoje luksuzne rezidencije, a Putin tjednima boravi u bunkerima, uključujući one u Krasnodarskoj regiji na jugu Rusije, stoji u izvješću.

Nakon ubojstva ajatolaha Alija Hamneija, iranskog vrhovnog vođe, u američko-izraelskom zračnom napadu u veljači, Rusija je krenula s gašenjem mobilnog interneta u Moskvi. Ograničenja su najviše pogodila središte grada.

Vjeruje se da je taj potez potaknut izvješćima prema kojima je Izrael mogao pratiti kretanje Hamneija i drugih visokih iranskih dužnosnika hakiranjem kamera za videonadzor na ulicama.

U Moskvi postoji 250.000 CCTV kamera, a Kremlj je bio zabrinut da bi Putin mogao postati meta Ukrajine ili drugih neprijatelja na sličan način, prema riječima oporbenih figura i ruskim medijima.

Kremlj je poručio da je obračun s internetom, koji je izazvao veliko nezadovoljstvo u Moskvi, nužan kako bi se spriječili ukrajinski napadi. Nisu spomenuti nikakvi konkretni strahovi za Putinovu sigurnost. Međutim, Cargrad, ultranacionalistička internetska stranica iz Moskve, navela je da je dosad nezabilježena zabrana mobilnog interneta vjerojatno izravna posljedica „neumoljivog lova” Izraela i njegova američkog saveznika na iranske vođe.

"Pojavile su se nove tehnologije: umjetna inteligencija, sustavi nadzora i kamere koje omogućuju praćenje kretanja ljudi”, rekao je Dmitrij Gudkov, bivši ruski zastupnik koji sada živi u egzilu, za ukrajinsku televiziju.

"Mislim da Putin prvenstveno procjenjuje ovu situaciju i razmišlja o vlastitoj sigurnosti. Putin već ima golemu razinu zaštite, ali ovakvi događaji sigurno mogu povećati njegove strahove.”

Operacija nasljednjik

Europsko izvješće tvrdi da je Sergej Šojgu, bivši ministar obrane i aktualni čelnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, „povezan s rizikom od puča, jer i dalje zadržava značajan utjecaj unutar vojnog vrha”.

Šojgu se nekoć smatrao izuzetno bliskim Putinu, a neki su ga vidjeli i kao mogućeg nasljednika. Međutim, Ruslan Calikov, njegov bivši zamjenik ministra obrane i bliski suradnik, uhićen je u ožujku pod optužbama za korupciju, što bi, prema izvješću, moglo predstavljati upozorenje Šojguu.

Izvješće nije bilo moguće neovisno potvrditi, a njegovo pojavljivanje izazvalo je sumnje da bi moglo biti pokušaj zapadnih obavještajnih službi da izazovu razdor u Moskvi.

Čak su i oporbeni političari u egzilu izrazili sumnju da Šojgu ima potencijal ili želju krenuti protiv Putina.

Andrej Pivovarov, oporbeni političar koji je pušten iz ruskog zatvora tijekom razmjene zatvorenika između Istoka i Zapada 2024. godine, rekao je za Šojgua: "On je predmet ismijavanja. Malo je vjerojatno da bi mogao ozbiljno računati na lojalnost ljudi, posebno onih iz sigurnosnog aparata.”

Abbas Gallyamov, politički analitičar u egzilu i bivši Putinov pisac govora, rekao je: "Putin živi dan po dan. Dakle, on trenutno ništa ne isključuje. Ne isključuje mogućnost da bi možda želio otići.

Razmatra nasljednike, različite ljude, pokušavajući shvatiti tko je od njih najprikladniji za koje zadatke" Putin je 2025. godine rekao da "uvijek razmišlja" o tome tko bi mogao vladati Rusijom nakon njega, ali nije nikoga imenovao. Međutim, analitičari su imenovali moguće nasljednike. Među njima su: Aleksej Djumin, bivši tjelohranitelj koji je ključni pomoćnik, Sergej Sobjanin, gradonačelnik Moskve i Dmitrij Patrušev, zamjenik premijera.